50 Zaboravljenih Reči Koje su Koristili Stari Srbi: Danas Retko Ko Zna Njihovo Značenje!
Ako kažete da večeras idete do čaršije, verovatno će vas razumeti, ali kuda ste se uputili ako idete na čair? Ko vas to prati kada sa vama ide i dost? Ako još kažete da ćete usput svratiti do džambasina, malo ko će vas shvatiti!
Ne govorite vi neki strani jezik, već koristite reči koje su odavno izašle iz upotrebe, iako nisu ništa manje korisne ili lepe.
Jezik se stalno menja i prilagođava, pa tako neke reči ulaze u upotrebu dok druge neminovno izlaze i padaju u zaborav. Brišemo prašinu sa nekih od tih izraza, od kojih su mnogi turcizmi, i predstavljamo vam 50 fantastičnih reči koje su koristili stari Srbi, a čije značenje danas retko ko zna!
Znate li šta ove reči znače?
- Ažamija – Neiskusan, nevešt mladić; u narodnoj poeziji – naivno, nerazumno dete.
- Brkljačiti – Nejasno govoriti, mumlati.
- Vajkati – Žaliti se, kajati se.“Ne vajkaj se na život, već se vataj kakvog čestitog posla!” – narodna poslovica.
- Geknuti – Umreti ili finansijski propasti.
- Dost – Prijatelj; odatle dostluk – prijateljstvo.
- Đidija – Obešenjak, siledžija, nasilnik; može biti i junak, delija koji izaziva divljenje.
- Egeda – Violina.“Sa svojom dvorskom muzikom (s egedama) i s nekoliko momaka… pošalje [ih] u crkvu te se venčaju.” – Vuk Karadžić.
- Ždrepčovit – Konj spreman za parenje; u prenesenom značenju, muškarac sklon avanturama.
- Zulum – Nasilje, nepravda.“Tu knezovi nisu radi kavzi, nit su radi Turci izjelice, al’ je rada sirotinja raja, koja globa davati ne može, ni trpiti turskoga zuluma.” – narodna pesma.
- Izvanljudnik – Nečovek, osoba bez ljudskosti.
- Jara – Velika vrućina; može značiti i povišenu telesnu temperaturu.
- Kuvet – Moć, sila, snaga.
- Lipcal – Uginuli; obično se odnosi na životinju. Odatle lipsao sa istim značenjem.
- Ljesak – Sjaj, odsjaj.
“Od ljeska zimskog sunca… izgledalo je to pivo prozirno.” – Petar Pecija Petrović.
- Makanja – Malo, sićušno dete, sitno poput makova zrna.
- Neknja – Prekjuče.
- Njegovski – Karakterističan za njega, njemu svojstven.
“Proku je obeznanila njegovska, ljuta krv.” – Veljko Petrović.
- Oknuti – Viknuti, dozvati nekoga.
- Polza – Korist, dobitak, uspeh.
- Rezilak – Sramota, stid; odatle reziliti – brukati se.
- Sehiriti – Uživati, gledati nešto sa uživanjem.
- Teferič – Izlet, veselje.
- Ćutuk – Glupak, budala.
- Usržiti – Učiniti da nešto prodre u srž, potpuno obuhvatiti.
- Fukara – Sirotinja, beskućnici.
- Hrštum – Povika, vikanje, ljutnja; poznato i kao ršum.
- Cubok – Iznutrica.
- Čair – Polje, livada.
- Džambasin – Trgovac, prodavac; još i džambas.
- Šeretluk – Šala, nestašluk.
- Abdal – Budala, glupak.
- Bećar – Neženja, mladić sklon provodu.
- Ćilim – Rukom tkani tepih sa šarama.
- Đuture – Sve zajedno, u celosti.
- Evoika – Uzdah iznenađenja ili čuđenja.
- Galamiti – Praviti buku, vikati.
- Hajduk – Odanilac, odmetnik, često predstavljen kao narodni heroj.
- Ibrik – Posuda za vodu sa dugim grlićem.
- Jaran – Prijatelj, drug.
- Kalfa – Šegrt, pomoćnik majstora.
- Ledina – Neobrađeno polje, livada.
- Merdžan – Dragulj, koral.
- Nazor – Nasilno, protiv volje.
- Obest – Drskost, bezobzirnost.
- Pendžer – Prozor.
- Sikiracija – Briga, nerviranje.
- Šor – Ulica u selu.
- Taraba – Ograda od letvi.
- Uka – Trenutak, čas.
- Vakat – Vreme, period.
Jezik je živa tvorevina koja se stalno razvija. Ove reči su deo našeg kulturnog nasleđa i svedoče o bogatstvu srpskog jezika. Možda su neke od njih izašle iz svakodnevne upotrebe, ali njihovo poznavanje može obogatiti naš rečnik i pomoći nam da bolje razumemo istoriju i književnost.
Da li ste znali za sve ove reči? Koje biste od njih ponovo uveli u svakodnevni govor?