Kako se piše malopre ili malo pre? Oba izraza su pravilna, u zavisnosti od funkcije i namene u rečenici. Ako želimo da napišemo prilošku odredbu za vreme, želimo da kažemo da se nešto desilo neposredno pre ovog momenta u sadašnjosti, tada ćemo pisati malopre. Ako želimo da koristimo predlog pre, uz naglašavanje da se nešto […]
Kategorija: Srpski Jezik
Kada se koristi Apostrof (‘)? Zašto se koristi Apostrof (‘)? Apostrof se stavlja umesto izostavljenog slova ili sloga: Ili kupi alat, il’ ostavi zanat. Ti’o (tiho) noći… Man se, Ivo, vraga u mejdana!Ali, ako je neki samoglasnik nastao sažimanjem dva samoglasnika, apostrof se ne stavlja: ko (kao), reko (rekao), došo (došao), oro (orao), slušo (slušao), […]
Kada se koristi zagrada? Zašto se koriste zagrade ( )? Zagradom se u rečenici odvaja ono što se dodaje kao naknadno objašnjenje: Unicef (Međunarodni dečji fond Ujedinjenih nacija) pomaže deci ugroženoj ratom. Josif Pančić (1814-1888) spada u red najvećih svetskih botaničara.
Sa nekoliko tačaka ili tri tačke, obeležavamo prekinut govor i izostavljene reči: Ja sam … oprostite … bolje sve da kažem. Na „Beogradskom maratonu” učestvovali su takmičari iz mnogih zemalja:Maroka, Poljske, Belorusije, Kenije… Prekinuto nabrajanje… Ovo je odgovor na pitanje: Kada se koriste tri tačke (…) ?
Kako se koristi Crtica (-) i kada Crtica se stavlja: ⎯ između delova polusloženica: U Herceg-Novom ce, no tradiciji, održava praznik mimoze. Redovno posećuje auto-trke. ⎯ između dvostrukih ženskih prezimena: Milena Pavlović-Barili je poznata slikarka. ⎯ pri rastavljanju reči na kraju reda: bor-ba, zem-lja… ⎯ u složenicama čiji je prvi deo napisan arapskom cifrom: Brzo […]
Uzvičnik se stavlja: ⎯ iza uzvičnih rečenica i uzvika: Ura! Baci ga u sneg! Uh, što je vrućina! Lepota! ⎯ iza imperativa kada se izgovara povišenim tonom: Ne daj se! Skačite! ⎯ iza vokativa izgovorenog u uzbuđenju, povišenim glasom: Junaci! Ljudi!Neke rečenice su po smislu i upitne i uzvične, pa ih obeležavamo upitnikom i uzvičnikom.Obično […]
Upitnik se stavlja: ⎯ iza nezavisnih upitnih rečenica: Gde ste bili? Koga ovde čekaš? Ko je to? ⎯ upitnik se ne stavlja iza zavisnoupitnih rečenica zato što druga rečenica ne predstavlja direktno pitanje: Pitao sam ga koga ovde čeka. Tek u tuđini čovek oseti u čemu su draži zavičaja.
Navodnicima se obeležava: ⎯ upravni govor (doslovno navođenje tuđih reči i rečenica): Naša razredna nam brižno ponavlja: „Ko redovno uči, ne plaši se ispita.” „Ne plaši se ispita ko redovno uči.” brižno nam ponavlja razredna. ⎯ nazivi knjiga, časopisa, listova, umetničkih dela, klubova, hotela, brodova i slično: Pročitala sam „Baštu sljezove boje” (zbirka pripovedaka B. […]
Tačka i zapeta predstavlja razdvojeni znak slabiji od tačke, a izrazitiji od zapete. Tačka i zapeta se stavlja: ⎯ između rečenica koje su tešnje povezane, tako da se međusobno dopunjuju i ističu: Seljaci se sve više zbijaju oko guslara, ali bez najmanjeg šuma; dah im se ne čuje. Noć se spustila; lepa jesenja noć. ⎯ […]
Dve tačke se stavljaju: ⎯ iza reči koje najavljuju nabrajanje: Na „Beogradskom maratonu” učestvovali su takmičari iz mnogih zemalja: Italije, Belorusije, Poljske, Rumunije, Bugarske… U navedenoj rečenici izraz „iz mnogih zemalja” najavljuje nabrajanje. Ako nedostaju reči koje najavljuju nabrajanje, dve tačke se ne stavljaju. Na primer: Videli su Rim, Varšavu, Bukurešt, Beograd. ⎯ ispred rečenice […]