Prava i dužnosti državnih službenikaČetvrta oblast! Kviz iz oblasti: Prava i dužnosti državnih službenika. 125Četvrta oblast!Prava i dužnosti državnih službenikaČetvrta oblast! Kviz iz oblasti: Prava i dužnosti državnih službenika.1 / 85224. Državni službenici su svi koji rade u državnim organima, osim:nameštenikafunkcionera i nameštenikaslužbenika koji su zaposleni na određeno vreme2 / 85225. Nameštenik je lice čije se radno mesto u državnom organu sastoji od:pratećih pomoćno-tehničkih poslovaračunovodstvenih i administrativnih poslovasekretarskih poslova3 / 85226. U organima državne uprave funkcioneri su:rukovodioci organa državne upraveministri i državni sekretariministri i direktori posebnih organizacija4 / 85227. Državni službenici u organima državne uprave su:lica koja obavljaju poslove iz delokruga organalica koja obavljaju poslove iz delokruga organa i određene s njima povezane poslovelica koja nisu funkcioneri5 / 85228. Poslodavac državnih službenika i nameštenika je Republika Srbija, a u njeno ime prava i dužnosti poslodavca (uključujući i pravo odlučivanja o pravima i dužnostima državnih službenika) vrši:Vladarukovodilac državnog organajedinica za upravljanje ljudskim resursima6 / 85229. U službeničkom sistemu razlikuju se dve kategorije državnih službenika, i to:državni službenici na položaju i državni službenici na izvršilačkim radnim mestimadržavni službenici i nameštenicidržavni službenici sa završenim fakultetom i ostali7 / 85230. Kategorija državnih službenika na položaju u ministarstvima obuhvata:pomoćnike ministra i sekretara ministarstva državne sekretare, pomoćnike ministra i sekretara ministarstvasve koje postavlja Vlada8 / 85231. Kategorija državnih službenika na položaju u organima uprave u sastavu ministarstava obuhvata:direktora, zamenika direktora i pomoćnike direktoradirektora i pomoćnike direktorapomoćnike direktora i sekretara organa u sastavu9 / 85232. Kategorija državnih službenika na položaju u posebnim organizacijama obuhvata:pomoćnike direktora i sekretara posebne organizacijedirektora i pomoćnike direktoradirektora, zamenika direktora i pomoćnike direktora10 / 85233. Radna mesta državnih službenika na izvršilačkim mestima razvrstavaju se po zvanjima. Za one sa završenim osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu zvanja su:saradnik, viši savetnik i samostalni savetnikmlađi savetnik, savetnik, samostalni savetnik i viši savetnikmlađi referent, savetnik i viši savetnik11 / 85234. Zvanja državnih službenika sa završenim osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine su: referent i viši referentsavetnik i referentmlađi saradnik i saradnik12 / 85235. Zvanja državnih službenika sa srednjom školskom spremom su:mlađi referent i referentmlađi referent, referent i viši referentsaradnik i viši saradnik13 / 85236. Pored državljanstva Republike Srbije, punoletstva i propisane školske spreme, svi državni službenici moraju da ispunjavaju i sledeći opšti uslov:da nisu osuđivani na kaznu zatvora od najmanje šest mesecida imaju položen državni stručni ispitda imaju najmanje 3 godine radnog iskustva14 / 85237. U pogledu uslova za postavljenje na položaj za državne službenike zahtevaju se:završene osnovne akademske studijame u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademske studijame, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studijame, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje 9 godina radnog iskustva u strucizavršene osnovne akademske studijame u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademske studijame, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studijame, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje 5 godina radnog iskustva u strucizavršene osnovne akademske studijame u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i najmanje 9 godina radnog iskustva u struci15 / 85238. Kao državni službenik ne može se zaposliti lice:koje ima smetnje u govorukoje je osuđivanokome je prestao radni odnos u državnom organu zbog teže povrede radne dužnosti ili je osuđivano na kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 meseci16 / 85239. Osim u slučaju ponovnog postavljenja, položaji se popunjavaju po sprovedenom:javnom konkursuinternom konkursu, pa ako on ne uspe, sprovodi se javni konkurspremeštajem17 / 85240. Izvršilačka radna mesta se popunjavaju:po sprovedenom javnom konkursupo sprovedenom internom konkursu premeštajem, preuzimanjem, pa internim i, potom, javnim konkursom18 / 85241. Pripravnički staž u organima državne uprave traje:godinu danagodinu dana za pripravnike sa završenim akademskim studijama drugog stepena, 9 meseci za pripravnike sa završenim akademskim studijama prvog stepena i 6 meseci za pripravnika sa srednjom školskom spremomprema potrebi, od 6 do 12 meseci19 / 85242. Pripravnik se tokom pripravničkog staža nalazi na:stručnom osposobljavanjustručnom usavršavanjustručnoj obuci20 / 85243. Probni rad je obavezan za sve:koji zasnivaju radni odnos na neodređeno vremekoji prvi put zasnivaju radni odnos u državnom organu, a nisu pripravnici, niti rade u kabinetukoji nisu bili pripravnici u državnom organu21 / 85244. Zakon o državnim službenicima utvrđuje određeni broj prava državnih službenika (članovi 12 do 17, kao i pojedine druge odredbe), a pored tih prava, državni službenici imaju i druga prava koja se utvrđuju:opštim propisima o radu i posebnim kolektivnim ugovorom za državne organePravilnikom o organizaciji i sistematizacijiuredbom Vlade22 / 85245. Pojedina prava državnih službenika u određenim državnim organima mogu se, zavisno od prirode njihovih poslova, urediti i drukčije (od uređenja u Zakonu o državnim službenicima). Takvo uređenje se vrši:uredbom VladePravilnikom o radnim odnosimazakonom23 / 85246. Pravo na odgovarajuće uslove rada državnog službenika, pored prava na uslove rada koji mu neće ugroziti život i zdravlje, na tehničke i druge uslove potrebne za rad), uključuje i:pravo na zaštitu od pretnji, napada i svih vrsta ugrožavanja bezbednosti na radupravo na zaštitu od mobingapravo na zaštitu od primedaba stranaka na njegov račun24 / 85247. Ako državni službenik smatra da mu nije pružena potrebna zaštita njegove bezbednosti na radu, on može:odbiti da radizahtevati od rukovodioca da preduzme mere zaštitezahtevati premeštaj na drugo radno mesto25 / 85248. Pravo na primanja državnog službenika obuhvata pravo na platu, naknade i druga primanja prema zakonu koji uređuje plate državnih službenika. Plata se određuje:množenjem koeficijenta odgovarajuće platne grupe u koju je službenik razvrstan sa osnovicom za obračun i isplatu plata sabiranjem osnovne plate za odgovarajuću platnu grupu sa dodacima na platu, naknadama plate i naknadama troškovasabiranjem osnovne plate sa naknadama plate26 / 85249. Državni službenik koji je neraspoređen ima tokom narednih 2 meseca pravo na:platunaknadu plate sva primanja kao i drugi državni službenici27 / 85250. Pravo na odmore i odsustva obuhvata pravo na:dnevni i godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvodnevni, nedeljni i godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvogodišnji odmor i plaćeno odsustvo28 / 85251. Dnevni odmor u trajanju od 30 minuta ne može se koristiti:van vremena određenog za pauzubez dozvole neposrednog rukovodiocana početku i na kraju radnog vremena29 / 85252. Nedeljni odmor traje:48 časova48 časova neprekidnonajmanje 48 časova30 / 85253. Godišnji odmor iznosi:najmanje 20 a najviše 30 radnih dananajmanje 18 a najviše 35 radnih dananajmanje 20 a najviše 35 radnih dana31 / 85254. Plaćena i neplaćena odsustva mogu se koristiti u slučajevima utvrđenim:opštim propisima o radu opštim propisima o radu i posebnim kolektivnim ugovorom za državne organezakonom32 / 85255. Državni službenici imaju pravo na članstvo u sindikatu, koje uključuje:pravo da se bude član sindikatapravo na sindikalno udruživanje i delovanjepravo da se bude ili ne bude član sindikata33 / 85256. Državni službenici:nemaju pravo na štrajkimaju pravo na štrajkimaju pravo na štrajk, uz obavezu obezbeđenja minimuma procesa rada34 / 85257. Državni službenik se, radi ostvarivanja i zaštite svojih prava:može pismeno obraćati rukovodiocu organa državne uprave i Upravnoj inspekcijimože pismeno obraćati Upravnoj inspekciji, a ne i rukovodiocu organa državne upravene može obraćati ni rukovodiocu organa državne uprave, ni Upravnoj inspekciji35 / 85258. Državni službenik ima pravo žalbe na rešenje kojim se odlučuje o njegovim pravima i dužnostima, i to:na svako takvo rešenjena svako takvo rešenje, osim kada je žalba zakonom izričito isključenasamo na rešenja kojima se odlučuje negativno po službenika36 / 85259. O žalbi na rešenje kojim se odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika iz organa državne uprave odlučuje:rukovodilac organa državne upraveŽalbena komisija Vladesud37 / 85260. Protiv odluke Žalbene komisije Vlade, kao i kada ona ne odluči o žalbi državnog službenika na rešenje kojim je odlučeno o njegovom pravu i dužnosti u roku od 30 dana od dana prijema žalbe, državni službenik može da:pokrene upravni sporpodnese novu žalbuzahteva od rukovodioca organa državne uprave da donese novo rešenje38 / 85261. O pravima i dužnosti državnih službenika koji rukovode organom u sastavu i posebnom organizacijom, a koje je postavila Vlada, odlučuje:Vladanadležni ministarVisoki službenički savet39 / 85262. Državni službenik je dužan da izvrši usmeni nalog pretpostavljenog, s tim što nalog može da „zadrži od izvršenja“ i to saopšti pretpostavljenom ako smatra:da je nalog suprotan propisima ili pravilima struke ili da njegovo izvršenje može prouzrokovati štetuda je nalog dobio pred sam kraj radnog vremenada izvršenje naloga nije u opisu poslova njegovog radnog mesta40 / 85263. Ako pretpostavljeni ponovi u pismenom obliku nalog koji je bio dao usmeno i koji je državni službenik „zadržao od izvršenja“, državni službenik je dužan da:ponovo ukaže da je nalog suprotan propisima ili pravilima struke ili da njegovo izvršenje može prouzrokovati štetuizvrši nalogizvrši nalog i o tome pismeno obavesti rukovodioca organa41 / 85264. Državni službenik je dužan da odbije izvršenje usmenog ili pismenog naloga ako bi izvršenje naloga:predstavljalo kažnjivo deloprouzrokovalo štetubilo suprotno propisima42 / 85265. U slučaju odbijanja izvršenja naloga čije bi izvršenje predstavljalo kažnjivo delo, državni službenik je dužan i da:o tome pismeno obavesti rukovodioca organa, a ako je on izdao nalog – organ koji nadzire rad organa državne upravesastavi o tome pismenu beleškuobavesti o tome javnog tužioca43 / 85266. Državni službenik je dužan da prihvati drugo odgovarajuće radno mesto na koje je privremeno ili trajno premešten u skladu sa zakonom, i to:ako se sa time saglasiiako nije sa time saglasan44 / 85267. Trajni premeštaj državnog službenika na drugo odgovarajuće radno mesto moguć je:u okviru istog organa državne upraveu okviru istog i u drugi organ državne upraveu okviru sistema državnih organa45 / 85268. Privremeni premeštaj državnog službenika na drugo odgovarajuće radno mesto u istom organu (zbog zamene odsutnog službenika ili povećanog obima posla) traje:najduže 6 mesecinajduže jednu godinunajduže dve godine46 / 85269. Privremeni premeštaj državnog službenika na drugo odgovarajuće radno mesto u drugi državni organ (zbog povećanog obima posla) traje najduže:godinu dana 6 meseci, uz mogućnost produženja za najviše još toliko vremena6 meseci, bez mogućnosti produženja47 / 85270. Uz poslove svog radnog mesta, državni službenik dužan je da, po pismenom nalogu pretpostavljenog, radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta ako za njih ispunjava uslove (zbog povećanog obima posla ili zamene odsutnog službenika), a najduže:6 meseci3 meseca30 radnih dana48 / 85271. Po pismenom nalogu pretpostavljenog, državni službenik je dužan da radi na radnom mestu nižem od svog u slučaju:povećanog obima posla i naloga Vladeelementarne nepogode, više sile ili drugih nepredvidivih okolnostiproglašenja vanredne situacije49 / 85272. Državni službenik je dužan da radi u radnoj grupi u svom ili drugom državnom organu:po pismenom nalogu rukovodiocapo usmenom nalogu rukovodiocaako je to u opisu poslova njegovog radnog mesta50 / 85273. Dužnost čuvanja službene ili druge tajne određene zakonom ili drugim propisom obavezuje državnog službenika:dok mu traje radni odnos u državnom organui po prestanku radnog odnosa u državnom organugodinu dana po prestaku rada u državnom organu51 / 85274. Nepoštovanje radnog vremena i propisanih pravila ponašanja u državnom organu predstavlja:povredu radnih dužnosti za koju se može izreći disciplinska kaznapovredu ugleda organanekažnjivu povredu radne discipline52 / 85275. Državni službenik je dužan da o razlozima sprečenosti za rad obavesti neposredno pretpostavljenog u roku od:24 časa od otvaranja bolovanja24 časa od nastanka razloganarednog radnog dana53 / 85276. U odnosima sa pretpostavljenim i drugim službenicima, državni službenik je, prema Kodeksu ponašanja državnih službenika, dužan da obezbedi potrebnu saradnju, da ne ometa proces rada, pospešuje profesionalne odnose i radnu atmosferu, kao i da uvek postupa:s dužnom pažnjom i poštovanjemljubazno i korektnosrdačno i prijateljski54 / 85277. Državni službenik je dužan da bude prikladno i uredno odeven, a neprikladnom odećom smatraju se naročito: neprimereno kratke suknje, bluze sa velikim dekolteom ili tankim bretelama, izrazito kratke ili providne bluze, kratke pantalone. Zbog neprikladnog odevanja može biti upozoren od strane neposrednog rukovodioca, a zatim i:vraćen sa poslaizložen disciplinskom postupkuvraćen sa posla, bez prava na platu za taj dan55 / 85278. Državni službenik sme da saopštava informacije do kojih je došao u obavljanju poslova:samo ako se radi o informacijama u vezi sa poslovima koje on obavljasamo ako se radi o informacijama koje ne štete ugledu organasamo ako je ovlašćen da saopšti informacije56 / 85279. Državni službenik je dužan da svojim ponašanjem čuva ugled organa, a ta se obaveza odnosi na:ponašanje prilikom obavljanja poslovaponašanje prilikom obavljanja poslova i van posla na javnom mestuponašanje prilikom obavljanja poslova i van posla na javnom mestu i u privatnom životu57 / 85280. Merila radne uspešnosti državnog službenika su:Rezultati radaPonašajne kompetencijePonašajne kompetencije i rezultati rada58 / 85281. Rukovodilac organa, u saradnji sa rukovodiocem uže unutrašnje jedinice za koju se utvrđuju ciljevi, odnosno samostalnim izvršiocem utvrđuje:Najmanje 3 godišnja ciljaNajmanje 4 godišnja ciljaNajmanje 5 godišnja cilja59 / 85282. Radna uspešnost državnog službenika redovno se vrednuje jednom godišnje za period:Od 01. januara do 31 decembraOd 01 februara tekuće godine do 01 februara naredne godine Od 31. januara tekuće godine do 31 januara naredne godine60 / 85283. Državni službenik na položaju može napredovati:samo na neposredno viši položajna svaki položajna svaki položaj u istom ili drugom organu61 / 85284. Stručno usavršavanje državnih službenika zasniva se na programima obuke, koji obuhvataju opšti program obuke (za sve državne službenike), posebne programe obuke (za državne službenike pojedinih organa) i, kao treću vrstu, program:obuke rukovodilacaobuke pripravnikaobuke državnih službenika na položaju62 / 85285. Opšti program obuke državnih službenika obuhvata uvodni program obuke i program kontinuiranog stručnog usavršavanja. Uvodni program obuke je namenjen stručnom osposobljavanju:pripravnikadržavnih službenika koji prvi put zasnivaju radni odnosdržavnih službenika koji prvi put zasnivaju radni odnos i onih koji se pripremaju za polaganje državnog stručnog ispita63 / 85286. Kao stručna lica – realizatori programa stručnog osposobljavanja učestvuju:predavači i druga lica koja angažuje Nacionalna akademija za javnu upravupredavači, mentori i koučipredavači i mentori64 / 85287. Program obuke rukovodilaca priprema, sprovodi i razvija:Služba za upravljanje kadrovaministarstvo nadležno za državnu upravuNacionalna akademija za javnu upravu65 / 85288. Pored državnog stručnog ispita, zakonom se može predvideti obaveza polaganja posebnog stručnog ispita, a taj ispit se može predvideti za radna mesta službenika:sa posebnim dužnostima i ovlašćenjimasa posebnim odgovornostimakoja zahtevaju specifična znanja i veštine66 / 85289. Pored pripravnika koji je primljen na osnovu javnog konkursa u radni odnos, zakon poznaje i stručno osposobljavanje nezaposlenih lica po programu za pripravnike na osnovu ugovora, a sa tim licima se zaključuje:ugovor o radu na određeno vremeugovor o stručnom osposobljavanjuugovor o volontiranju67 / 85290. Nekada personalni poslovi, zatim kadrovski poslovi, a danas:opšti posloviposlovi upravljanja ljudskim resursimaslužbenički poslovi68 / 85291. Državni službenik može odgovarati krivično, prekršajno, za povrede radnih dužnosti i materijalno (za štetu). Odgovornost za povrede radnih dužnosti je:disciplinska odgovornostprekršajna odgovornostslužbena odgovornost69 / 85292. Povrede radnih dužnosti zbog kojih se može disciplinski odgovarati propisane su:Zakonom o državnim službenicimaZakonom o državnim službenicima i drugim zakonimaZakonom o državnim službenicima i Kodeksom ponašanja državnih službenika, a za pojedine organe i drugim zakonom70 / 85293. Povrede radnih dužnosti mogu biti lakše i:težeteškesrednje71 / 85294. Ako u organu nije obrazovana disciplinska komisija, disciplinski postupak protiv državnog službenika na izvršilačkom radnom mestu pokreće, vodi i donosi odluku:neposredni pretpostavljenirukovodilac organadržavni službenik na kog rukovodilac prenese ovlašćenje za to72 / 85295. Državni službenik ima/nema pravo da se na usmenoj raspravi u disciplinskom postupku brani preko zastupnika:imanema73 / 85296. Za teže povrede radnih dužnosti može se, pored drugih kazni, izreći i kazna:prestanak radnog odnosauslovni prestanak radnog odnosaprivremeni prestanak radnog odnosa74 / 85297. Pošto je pokrenut disciplinski postupak, državni službenik može, pod određenim uslovima, biti do okončanja tog postupka:premešten na drugo radno mestoudaljen s radaupućen na godišnji odmor75 / 85298. Ako državni službenik na radu ili u vezi s radom prouzrokuje štetu trećem licu svojim nezakonitim ili nepravilnim radom, za štetu će odgovarati:državni službenikRepublika Srbijaorgan državne uprave u kome službenik radi76 / 85299. Za štetu koju trećim licima prouzrokuju svojim nezakonitim ili nepravilnim radom imaoci javnih ovlašćenja u vršenju poverenih poslova državne uprave odgovara:Republika Srbijaimalac javnog ovlašćenjaslužbenik imaoca javnog ovlašćenja77 / 85300. Pošto Republika Srbija nadoknadi štetu koju je državni službenik prouzrokovao trećem licu, ona ima pravo da:od državnog službenika zahteva naknadu plaćenog iznosaod organa državne uprave zahteva naknadu plaćenog iznosaod državnog službenika zahteva naknadu plaćenog iznosa ako je on štetu prouzrokovao namerno ili iz krajnje nepažnje78 / 85301. Državni službenik je odgovoran za štetu koju na radu ili u vezi s radom prouzrokuje državnom organu, ako je štetu prouzrokovao:namerno ili iz krajnje nepažnjeposle upozorenja pretpostavljenog da može prouzrokovati štetuobičnim nemarom79 / 85302. Državni službenik može da se oslobodi odgovornosti za štetu koju je prouzrokovao izvršenjem naloga pretpostavljenog, pod uslovom da je:pretpostavljenom saopštio da izvršenje naloga može prouzrokovati štetpribeležio na omotu spisa da postupa po nalogu pretpostavljenogupoznao kolege o nalogu pretpostavljenog koji može prouzrokovati štetu80 / 85303. U slučaju prestanka radnog odnosa državnom službeniku po sili zakona po osnovu proteka dva meseca od kada je postao neraspoređen, za prestanak radnog odnosa potrebno je:da se donese rešenje o prestanku radnog odnosanije potrebno donositi rešenje81 / 85304. Ako se izmenama pravilnika neka radna mesta ukinu ili smanji broj službenika, a državni službenik se ne saglasi sa premeštajem na niže radno mesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, i za koje ispunjava ostale uslove za rad, odnosno poseduje kompetencije, takvi državni službenici:dobijaju rešenje o premeštaju u drugi državni organdobijaju rešenje o prestanku radnog odnosapostaju neraspoređeni82 / 85305. Ako se ukine organ državne uprave a njegov delokrug ne preuzme drugi organ, državni službenici koji su radili u ukinutom organu:postaju neraspoređenidobijaju rešenje o premeštaju u drugi organdobijaju rešenje o prestanku radnog odnosa83 / 85306. Nameštenik zasniva radni odnos:rešenjem o prijemu u radni odnosugovorom o raduugovorom o povremenim i privremenim poslovima84 / 85307. Kada usled promene unutrašnjeg uređenja organa nema radnih mesta na koje nameštenik može biti premešten ili raspoređen, nameštenik:postaje neraspoređendobija otkaz ugovora o radudobija rešenje o prestanku radnog odnosa85 / 85308. Nameštenik ima pravo na platu, naknade i druga primanja prema:zakonu kojim se uređuju plate u državnim organimaopštim propisima o raduodredbama ugovora o raduYour score isThe average score is 44%LinkedInFacebookTwitterVKontakte0%Restart quizSend feedbackOznake:drzavni posao, drzavni poso, drzavni sluzbenik, kviz drzavna sluzba, kviz opste kulture, kviz pitanja, kviz prava, pitanja za drzavi posao, pitanja za posao, poslovna pitanja, zanimljivi kvizovi◀ Načela rada državne upravePropisi u oblasti borbe protiv korupcije i unapređenja integriteta ▶